MENOPAUZA - POSEBNO ŽIVOTNO DOBA

Menopauza predstavlja prekretnicu u životu jedne žene. Čitav život žene obeležen je hormonskim promenama. Čini se da se sve vrti oko jednog hormona-estrogena. Estrogen je hormon koji ženu čini ženom. Utiče na plodonst, sekundarne seksualne karakteristike, koštani sistem, kožu, kosu, kardiovaskularni sistem... Od puberteta i menarhe (prve menstruacije) počinje reproduktivni period žene, koji traje do menopauze.

Menopauza je period u kome dolazi do poslednjeg menstrualnog krvarenja usled smanjenja funkcije jajnika, a kome prethodi period neregularnih ciklusa (oligomenoreja) ili oskudnih menstruacija.

Perimenopauza je period od tri do pet godina pre same menopauze. Odlikuju ga promene u obimu i učestalosti menstrualnog krvarenja, javlja se preznojavanje, nesanica, ali periodi bez menstruacije nisu duži od tri meseca. Ovoj period je vremenski ograničen na godinu dana od poslednje redovne menstruacije.

Klimakterijum (od grčke reči za lestve, stepenice, uzdizanje) se odnosi na period pet godina pre i pet godina posle menopauze. To je vreme kada dugotrajni nedostatak estrogena vodi do mnogih promena (atrofija kože, osteoporoza, povećava se sklonost ka bolestima srca i mozga...). Zbirno, klimakterijum traje pet do deset godina i obuhvata perimenopauzu, menopauzu i postmenopauzni period. Počinje od 39. gdine. i završava se sa 60.-65. godina.

Vreme početka menopauze je individualno. Lekari su uočili da postoji korelacija između trajanja ciklusa i početka menopauze. Ako ciklus traje kraće od 26 dana, menopauza počinje ranje (oko 49. g.), a ako je ciklus duži od 33 dana, menopauza nastupa nešto kasnije (oko 52. g.). Neki spoljni faktori, kao što je pušenje, mogu, zbog hipoksičnog efekta na jajnike, ubrzati početak menopauze.

Znaci i simptomi menopauze su mnogobrojni. Najpoznatiji je amenoreja, najočigledniji znak smanjene funkcije jajnika. Javljaju se valunzi, noćno preznojavanje, aritmije, izražena je tahikardija, suvoća vagine, promene raspoloženja, nesanica, koža gubi elastičnost...

Valunzi su vrlo neprijatni i periodični simptomi. Opisuju se kao trenutan period preznojavanja i lupanja srca, praćen crvenilom lica, vrata i grudi i uznemirenošću, koji nastaje pod uticajem naglog skoka adrenalina. Traju par minuta i mogu se javiti nekoliko desetina puta u toku dana.

Poremećaj sna i nesanica, takođe su posledica nedostatka estrogena. Javljaju se depresija, anksioznost, gubitak koncentracije, razdražljivost, smanjenje libida...

Koža počinje da se tanji, epiderm atrofira, kolagena i elastična vlakna propadaju.

U reproduktivnom periodu, jedan deo holesterola se troši na sintezu estrogena. Kako ove sinteze nema u menopauzi i kasnije, holesterol odlazi u krvotok, počinje da se taloži na zidovima krvnih sudova uzrokujući aterosklerozu, što za posledicu ima povećanu učestalost infarkta srca i mozga.

Česta je inkontinencija mokraće, jer nedostatak estrogena uzrokuje atrofiju ćelija koje oblažu urinarni sistem, dolazi do slablenja sfinktera mokraćne bešike i gubitka nadražljivosti. Učestale su i urinarne infekcije.

Vaginala atrofija uzrokuje suvoću i bolan seksualni odnos. Ovi simptomi se mogu lečiti i lokalno, vaginalnom terapijom estrogenima (kada se želi izbeći dejstvo estrogena na celo telo).

Postavlja se pitanje kako ženi olakšati ovo razdoblje promene? Treba imati na umu da je menopauza prirodna promena i da ne zahteva lečenje, ali neki simptomi mogu otežati svakodnevnicu. Za početak, uvedite zdrave životne navike (smanjite pušenje, vežbajte, izbegavajte alkohol, stres, kofein). Ako to ne pomaže, konsultujte se sa svojim ginekologom oko uvođenja hormonske terapije. Supstituciona hormonska terapija može olakšati život, ali je i mač sa dve oštrice jer može povećati mogućnost nastanka estrogen-zavisnih tumora (rak dojke), tromboembolije... U terapiju mogu biti uvedeni i antidepresivi, antiaritmici, antihipetrenzivi...

Vremenom se hormoni smiruju, a sa njima i simptomi, organizam se navikava na simptome ili oni potpuno nestaju.

Primećeno je da žena u Aziji lakše prolaze kroz menopauzu. Zbog velike količine soje u ishrani ovih naroda, simptomi su manje izraženi. Izoflavoni (fitoestrogeni), kojima je soja bogata, vezuju se za estrogene receptore tkiva i organa.

Fitoestrogeni biljaka predstavljaju pomoć u prelaznom dobu, odnosno alternativu hormonskoj terapiji. Struktura im je slična estrogenu, pa imitiraju njegovo dejstvo. Smanjuju tegobe kao što su promene raspoloženja, nesanica, povećavaju vlažnost i elastičnost vagine, povoljno deluju na kožu, održavanje telesne težine i smanjuju nivo lošeg holesterola. Pored soje, fitoestrogena ima i crvenoj detelini.

U našim apotekama dostupni su preparati Menosoya, Oestrofact, Soja flavon, Femal, Cimifem. Ovi preparti se ne koriste zajedno sa estrogenima, lekovima koji utiču na koagulaciju krvi, tamoksifenom.

Za sve nejasnoće u vezi sa primenom ovih lekova i dijetetskih sredstava obratite se svom farmaceutu.

Nije lako biti žena, ali i ništa lepše nego biti žena! Zato osmeh na lice!